Aktivnosti

Subotom u Glazbenom

U želji da slijedimo i akcentuiramo zbivanja u zagrebačkom kulturnom životu stvarajući sustav obogaćujućih rezonancija koje signaliziraju i specifičnu povijest, blaga i znanja HGZ-a udružujući ih s kulturnom svakodnevicom, zamislili smo ciklus predavanja subotom prijepodne.

Pozivamo vas da se pridružite. Ulaz je basplatan.

Voditeljice ciklusa: Seadeta Midžić i Nada Bezić.

18. 11. 2017.

Hrvatska radiotelevizija – čuvarica bašrine, kreatorica suvremenosti i graditeljica hrvatskoga kulturnog identiteta

Sudjeluju: Tatjana Čunko, Tomislav Fačini, Lana Janjanin, Iva Lovrec-Štefanović, Ivana Kocelj, Seadeta Midžić i Mladen Tarbuk

Uz najavu koncertne sezone HRT Glazba vas vodi u drugi svijet zvone riječi muzikologa Eggebrechta: „Kao nijedna druga umjetnost glazba može rasvijetliti i utješiti, uljepšati i uveličati, uzbuditi i ublažiti, zavesti i očvrsnuti; privući čovjeka u njegovoj egzistenciji u njezin, jedan drugi svijet.“

O značenju glazbe u lancu hrvatskog kulturnog života u povodu izdanja zvučnog zapisa prve hrvatske opere Vatroslava Lisinskog Ljubav i zloba, muzikologinja Seadeta Midžić razgovarat će s uglednim gostima, a ulomak iz skladbe Miserere Srećka Bradića izvest će Zbor HRT-a pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija.

14. 10. 2017.

Naslijeđe Lovre Matačića

Uz 30. godišnjicu Fonda „Lovro & Lilly Matačić“

Sudjeluju: Vladimir Kranjčević, Jagoda Martinčević, Seadeta Midžić, Frano Parać, Ruža Pospiš-Baldani i Dunja Vejzović

Suvremeni je dirigent utjelovljenje samog čina stvaranja glazbe, fascinantna ličnost koja snagom znanja i individualne predodžbe objedinjuje raznovrsno bogatstvo zvuka u jedan vlastiti glazbeni svijet koji se prenosi kao istina o lijepom, ljudskom i velikom. Matačić je glazbenu i svoju istinu dijelio i gradio s umjetnicima koji su ga imali snage pratiti, kao i sa svima koji su je htjeli i mogli živjeti. Sveobuhvatne vizije najavljuju mladenački zanosi, nose ih skladateljske geste poput Simfonije konfrontacija i zaokružuje mudra oporuka kojom se brine za budućnost mladih i zemlje koju je tako volio.

11. 3. 2017.

Vladimir Kranjčević – čuvar i interpret baštine

Vladimir Kranjčević u razgovoru sa Seadetom Midžić

Povjerenje u istinske vrijednosti hrvatskog stvaralaštva, te prepoznavanje ljepote napora i talenta hrvatskih skladatelja raznih epoha, kao i briga za institucionalno utemeljenje, rast i razvoj glazbenog svijeta, čine Kranjčevića posebno vrijednim graditeljem hrvatske glazbene kulture. Nezaustavljivi radni zanos tijekom cjelokupnog umjetničkog puta pijanista, dirigenta i pedagoga Vladimira Kranjčevića, nosi neustrašivi uzlet prema istinskoj veličini djela, ali i odgonetanju povijesnih nepoznanica. Stoga je vrijedilo upoznati njegov životni put, njegove uzore i ideale.

11. 2. 2017.

Željka Zdelar: Susret Joze Kljakovića i Igora Stravinskog u Švicarskoj

Nada Bezić: Kljaković u HGZ-u

Predavanje Željke Zdelar, kustosice Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, temeljilo se na svjedočenju slikara Joze Kljakovića o susretu sa Stravinskim na Lehmanskom jezeru u domu bračnog para Maje Strozzi-Pečić i Bele Pečića tijekom Kljakovićeva školovanja u Švicarskoj 1918. i 1919. godine. Izlaganje je prošireno ilustracijom Kljakovićevih portreta drugih muzičara i odrazom burnih previranja u prvoj polovici 20. stoljeća u likovnoj umjetnosti u njegovom opusu, te upozorenjem Nade Bezić na Kljakovićeva djela sačuvana u knjižnici i arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda.

21. 1. 2017.

Xenakis – Znanstvena misao i umjetnička kreacija

Sudjeluju: Marcel Bačić, Aleksandar Durman, Nikša Gligo, Sanja Kiš-Žuvela, Seadeta Midžić, Berislav Šipuš

Nastavljajući seriju predavanja kojima se ističe povijesna ukorijenjenost težnje za novim u HGZ-u, upozorili smo na jednu od bitnih žarišnih točaka glazbenog stvaralaštva XX. stoljeća u djelu skladatelja Iannisa Xenakisa i to povodom Cantusovog koncerta u Laubi. U Xenakisovom opusu, prožetom poznavanjem i življnjem antičke kulture i filozofije, susreću se i obogaćuju znanstvene metode i principi sa superiornošću izravne spoznaje i iskustva lijepog kroz umjetnost. “Osnovna funkcija umjetnosti (naročito glazbe) je da bude katalizator sublimacije koju može donijeti svim sredstvima izraza” kazao je Xenakis.

26. 12. 2016.

Berislav Šipuš

O Schönbergu – duboki razlozi koncerta ansambla Cantus u HGZ-u

Sudjeluje sopranistica Monika Cerovčec

Maestro Šipuš i ansambl Cantus proslavili su u HGZ-u 22. listopada koncertom i promocijom CD-a 15. godišnjicu djelovanja. Tom je prilikom izvedena i slavna skladba Erwartung Arnolda Schönberga s kojom je Cantus Ansambl debitirao u Berlinu 2002. godine na svojem prvom važnom gostovanju u Maloj dvorani Konzerthausa. Analizirajući to djelo Berisalv Šipuš je tumačeći strukturu djela predstavio jedinstven i neponovljiv svijet skladbe koja potpuno probija okvire tradicije 19. stoljeća i uvodi glazbu u novo vrijeme S posebnom osjetljivošću razumijevanju te dramatične skladbe doprinijela je izvedba Monike Cerovčec.

17. 12. 2016.

Zoran Juranić

Zrinjski i Siget – na kraju velike povijesne godine

Glazbeni dio obilježavanja 450. godišnjice bitke kod Sigeta bio je koncert simfonijskog orkestra Muzičke akademije pod vodstvom maestra Juranića u dvorani "Bersa" na Muzičkoj akademiji. Predstavljene su skladbe posvećene Nikoli Šubiću Zrinjskom, a najveće zanimanje glazbenika i znanstvenika pobudila je prva suvremena izvedba ulomaka iz opere Zrinyi Augusta Adelburga Abramovića, praizvedene u Pešti 1868. godine. Nepotpuna partitura djela, koje je maestro Juranić detaljno analizirao i usporedio sa Zajčevim Zrinjskim, nalazi se u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda.

3. 12. 2016.

Tamara Jurkić-Sviben

Glazbenici židovskoga podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj: između tradicije i asimilacije

Sudjeluje mezzosopranistica Sofija Cingula

Pijanistica Tamara Jurkić-Sviben, autorica disertacije Glazbenici židovskog podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj od 1815. do 1941., govorila je u povodu otvorenja Židovskog muzeja u Židovskoj općini Zagreb. Glazbenici židovskoga podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj čine sastavni dio hrvatske glazbene kulture 19. i prve polovice 20. st., a ostavili su vrijedan i zanimljiv trag u hrvatskoj kulturi. Posebno se to očituje u stvaralaštvu skladatelja Žige Hirschlera (1894–1941), Rikarda Schwarza (1897–1941/42?) i Arona Marka Rothmüllera (1904–1993), čijem su poznavanju doprinijele i izvedbe njihovih djela. Interpreti su bili Sofija Cingula, mezzosopran i Tamara Jurkić Sviben, glasovir.

15. 10. 2016.

Erika Krpan

Boris Papandopulo (1906–1991), uz obljetnice

Sudjeluje violinistica Katarina Kutnar

Papandopulova ostavština pohranjena je u HGZ-u prije deset godina. Erika Krpan, izvanredna poznavateljica njegovog opusa i autorica izložbe i publikacije koja je tada priređena, govorila je o Papandopulovom djelu i karijeri. Započeta u Beču i Zagrebu, ona se nesmanjenim intenzitetom i inventivnošću nastavljala najvećim dijelom u okrilju Hrvatskoga glazbenog zavoda posljedujući jednom od najvažnijih glazbenih ostavština cjelokupne hrvatske glazbe. Stavak iz Papandopulove skladbe Monolog izvela je violinistica Katarina Kutnar, dobitnica prve nagrade na Natjecanju mladih glazbenih umjetnika Papandopulo i posebne nagrade za izvedbu upravo te skladbe 2016.godine.