Dio glazbenih instrumenata, većinom gudačkih, nalazi se HGZ-u, a dvije značajne zbirke pohranjene su zbog nedostatka prostora u zgradi HGZ-a u zagrebačkim muzejima.

Zbirka glazbenih instrumenata na pohrani u Muzeju za umjetnost i obrt

Zbirka glazbenih instrumenata većinom dobivena donacijom nekadašnjeg predsjednika HGZ-a Dragutina Klobučarića pohranjena je, uz pridržavanje vlasništva, od 1933. godine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Instrumenti iz pohrane Hrvatskoga glazbenog zavoda većim dijelom pripadaju puhačkom korpusu, a svojom vrijednošću izdvajaju se: prirodni rog njemačkog majstora Adama Buchschwindlera iz 1734., basetni rog majstora Theodora Lotza izrađen potkraj 18. stoljeća u bečkoj tvrtki Antona Kernera te velik broj flauta, oboa i klarineta izrađenih u istaknutim bečkim i češkim manufakturama.

Posebno mjesto ima dvovrata deseterožičana gitara varaždinskog virtuoza Ivana Padovca, koju je 1841. izradio bečki majstor Friedrich Schenk uz, pretpostavlja se, aktivno sudjelovanje samog Padovca.

Zbirka glazbenih instrumenata MUO-a jedina je takva kod nas te je vrijedno muzejsko i kulturno blago Hrvatske. Voditeljica zbirke je kustosica Antonija Dejanović.

Saznajte više

 


Zbirka glazbala Franje Ksavera Kuhača

Zbirka glazbala Franje Ksavera Kuhača sadrži 57 predmeta koje je Kuhač prikupio između 1857. i 1886. godine tijekom terenskih istraživanja na području Hrvatske, ali i šire, obuhvaćajući prostor cijelog Balkana. Kuhač je svoju zbirku 1886. prodao HGZ-u za 100 forinti, a 1920. godine HGZ ju je predao na čuvanje i trajnu pohranu Etnografskome muzeju u Zagrebu, i to samo godinu dana nakon osnivanja te ustanove. Voditeljica zbirke je mr. sc. Željka Petrović Osmak, viša kustosica.

Glazbala koja je Kuhač prikupio iznimno su važna, ne samo zato što je riječ o najstarijim sačuvanim primjercima, od kojih neki imaju i više od 250 godina, nego i zato što pokazuju kontinuitet glazbenih tradicija na određenom području.

Gotovo sva su glazbala detaljno i stručno obrađena u prvoj opsežnoj etnoorganološkoj studiji u Hrvatskoj Prilog za poviest glasbe južnoslavjenske: kulturno historijska studija (1877. – 1879., 1882.). Tako su sačuvani vrijedni podaci o kulturnom i društvenom kontekstu te načinu izrade određenih glazbala. Zbirka je 1984. prvi put u cijelosti predstavljena javnosti u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na izložbi Franjo Ksaver Kuhač – život i djelo postavljenoj u povodu 150. godišnjice Kuhačeva rođenja. Glazbala su detaljno opisana u knjizi Željke Petrović Osmak (Zbirka glazbala, Zagreb: Etnografski muzej, 2014), te digitalizirana. http://glazbala.emz.hr/hr/Glazbala

Saznajte više