Hrvatski glazbeni zavod

Ravnateljstvo

Hrvatski glazbeni zavod društvoje prijatelja glazbe i glazbenika amatera, neprofesionalna i neprofitna udruga u kulturi i umjetnosti čiji je cilj njegovanje, unapređivanje i širenje glazbene umjetnosti, osobito hrvatske. Društvom upravlja ravnateljstvo, koje poput nadzornog odbora i časnog suda djeluje počasno, bez novčane naknade.

Niz godina ravnateljstvo je bilo sastavljeno samo od glazbenika amatera i ljubitelja glazbe različith zanimanja, a od 20. stoljeća njegovi su članovi i profesionalni glazbenici.

Broj članova ravnateljstva tijekom povijesti se mijenjao, danas ih je jedanaestero.

Predsjednica:

  • Romana Matanovac Vučković

Potpredsjednici:

  • Tamara Jurkić Sviben
  • Zoran Juranić

Tajnica: Vesna Šepat Kutnar

Članovi:

  • Tonči Bilić
  • Branka Bubalo Paliska
  • Dalio Despot
  • Vlasta Faist Maras
  • Anđelko Krpan
  • Pavao Mašić
  • Ante Topić

Nadzorni odbor:

  • Zdenka Kapko Foretić
  • Višnja Mažuran
  • Marina Novak

Sud časti:

  • Naima Balić
  • Silvio Foretić
  • Marino Tušek

Povijest Zavoda

Hrvatski glazbeni zavod osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe i po ustroju to je i danas. Prvi članovi upisani su u siječnju 1827., a do kraja godine, u tada malom Zagrebu s desetak tisuća stanovnika, bilo ih je čak stotinu i jedanaest. Tako se Zagreb pridružio drugim gradovima Habsburške Monarhije u kojima su se građani okupljali u glazbenim društvima, kao što je bilo u Ljubljani 1794., Beču 1812. te u Rijeci i Varaždinu, gdje su društva također utemeljena 1827. Među osnivačima zagrebačkog društva bio je Georg (Juraj) Karl Wisner von Morgenstern, tada najškolovaniji glazbenik i nositelj glazbenog života Zagreba. Uz njega su se u prvim godinama djelovanja svojim radom istaknuli trgovac Đuro Popović, suci Franjo Čačković Vrhovinski i Dragutin Klobučarić te glazbenici Ivan Padovec i Ferdo Livadić. Prvi koncert, na kojem je nastupio Društveni orkestar koji su činili članovi društva, priređen je 18. travnja 1827. u dvorani tadašnje Kraljevske akademije, danas Gornjogradske gimnazije na Katarininu trgu. Taj se datum smatra početkom rada društva i obilježava se kao Dan Hrvatskoga glazbenog zavoda.

Naša zgrada

Prvo sjedište Hrvatskoga glazbenog zavoda bilo je u privatnoj kući na Griču u Zagrebu, na današnjoj adresi Grič 2. Već nakon šest mjeseci djelovanja HGZ se preselilo u Radićevu 16, a od 1829. do 1853. uprava i novoosnovana glazbena škola HGZ-a imali su besplatan smještaj u dvjema prostorijama zgrade Kraljevske akademije na Katarininu trgu, gdje se danas nalazi Gornjogradska gimnazija. Nakon toga sjedište HGZ-a godinama je mijenjalo lokacije na Gornjemu gradu.

Knjižnica i arhiv

Knjižnica HGZ-a sadrži muzikalije, knjige o glazbi i glazbene časopise. U 19. stoljeću to nije bila jedina glazbena knjižnica u Zagrebu, ali je svakako bila najznačajnija. Prve muzikalije nabavljene su usporedo s osnivanjem Društvenog orkestra, a osnutak knjižnice spominje se već u prvom članku statuta iz 1827. g.

Arhiv HGZ-a ili točnije Zbirka arhivske građe sadrži spise o povijesti HGZ-a, koncertne programe i plakate, ostavštine glazbenika i drugu arhivsku građu. Povijest Zbirke počinje osnutkom Društva, dakle prvim spisima i računskom knjigom iz 1827. koja je do danas sačuvana. U zbirci od oko 9.000 koncertnih programa i plakata najstariji je plakat iz 1819.