Arhiv HGZ-a ili točnije Zbirka arhivske građe sadrži spise o povijesti HGZ-a, koncertne programe i plakate, ostavštine glazbenika i drugu arhivsku građu. Povijest Zbirke počinje osnutkom Društva, dakle prvim spisima i računskom knjigom iz 1827. koja je do danas sačuvana. U zbirci od oko 9.000 koncertnih programa i plakata najstariji je plakat iz 1819.

Zbirka arhivske građe zaprema više od 30 dužnih metara. U arhivskom fondu HGZ-a nalaze se spisi, računi i financijska evidencija, dokumentacija glazbene škole i ostala dokumentacija vezana uz Glazbeni zavod; a zasebne su arhivske zbirke koncertnih programa i plakata, zbirka fotografija, rara i miscelanea. Od ukupno 48 ostavštine umjetnika i glazbenih udruženja i ansambala 27 ih je dobiveno od 1978. do danas.

Građa iz arhiva HGZ-a obrađena je u okviru studija muzikologije na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu u brojnim seminarskim, diplomskim, magistarskim (Snježana Miklaušić-Ćeran: Glazbeni život Zagreba u XIX. stoljeću u svjetlu koncertnih programa sačuvanih u Arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda, objavljeno kao knjiga Glazbeni život Zagreba u XIX. stoljeću), pa i doktorskim radnjama (Vjera Katalinić: Nikola Algarotti (Udina) (1791-1838) und seine Musiksammlung). Pregled cjelokupne knjižnice i zbirke arhivske građe nalazi se u magistarskom radu iz muzikologije Nade Bezić (Knjižnica i zbirka arhivske građe Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu - 170 godina skrbi nad hrvatskom glazbenom kulturom, 1996).

Nadareni odlikovani

J. Bajamonti Salve Regina, autograf

Knjižnica HGZ-a sadrži muzikalije, knjige o glazbi i glazbene časopise. U 19. stoljeću to nije bila jedina glazbena knjižnica u Zagrebu, ali je svakako bila najznačajnija. Prve muzikalije nabavljene su usporedo s osnivanjem Društvenog orkestra, a osnutak knjižnice spominje se već u prvom članku statuta iz 1827. g.

Krajem prve godine rada Društvo je posjedovalo 135 muzikalija, a novi poticaj širenju knjižnice dalo je osnivanje glazbene škole 1829. Knjižnica je nastajala velikim dijelom zahvaljujući poklonima. Svoje zbirke muzikalija darovali su među prvima pokrovitelji biskup Maksimilijan Vrhovac te osobito nadbiskup Juraj Haulik, obojica ljubitelji glazbe. O sadržaju knjižnice od početaka do kraja 19. st. svjedoči najstarija inventarna knjiga, jedinstven dokument sačuvan do danas.

Udina-Algarotti

Zalaganjem člana Ravnateljstva Božidara Širole i nadasve Dragana Plamenca 1935. g. predana je na čuvanje u HGZ vrlo vrijedna zbirka muzikalija don Nikole Udine-Algarottija (1791–1838), vlasništvo rimokatoličke župe u Krku. Ta zbirka, bogata ranim izdanjima i rijetkim prijepisima iz 18. i 19. st., poznata je i u inozemstvu budući da je  njezin veliki dio uvršten u bazu podataka Međunarodnog repertoara glazbenih izvora (RISM).

Knjižnica danas posjeduje više od 13.000 svezaka muzikalija, 1.600 knjiga te neveliku zbirku gramofonskih ploča i CD-ova. U zbirci knjiga značajna su najnovija izdanja svjetskih glazbenih enciklopedija (Grove Dictionary of Music and Musicians i Die Musik in Geschichte und Gegenwart).

* * *

Voditelj knjižnice je dr. Nada Bezić, muzikolog i knjižničar.

Developed in conjunction with Joomla extensions.